Croatian Glagolitic

Since 2018 is named European Year of Cultural Heritage, we are pleased to publish a part of an interview with dr. Sc. Tatijana Petric, head of National and University Library Zagreb.

HODNIK-09U našem kongresnom centru dvorane su nazvane imenima glagoljskih slova, a sam prostor Foruma Zagreb dizajniran je glagoljskim motivima. Hrvati su na glagoljici pisali dokumente, knjige, svoju povijest i kulturu, a u svakom slovu nalazi se duboka simbolika. Zato neki izvori i navode da se glagoljicom komuniciralo emocijama. Budući je 2018. godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine, prenosimo vam dio intervjua iz časopisa Poduzetnik s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb dr. sc. Tatijanom Petrić.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu već više od 400 godina prikuplja, štiti i čuva, daje na korištenje te promovira hrvatsku kulturnu i znanstvenu baštinu. Najstarija je i najveća knjižnica u Republici Hrvatskoj – prostire se na 44.432 m2 s čak više od 130 kilometara polica s knjigama i približno 3 milijuna svezaka, a svake se godine u NSK učlani više od 12 tisuća korisnika. Sve je veći broj onih koji građu traže online, pa je tako impresivna brojka od šest milijuna pregleda digitalnih sadržaja Knjižnice.

Ravnateljice Petrić, nedavno ste predstavili projekt Hrvatska glagoljica: digitalizacija građe i uspostava zbirke koji je po mnogočemu značajan i zahtjevan projekt. O čemu je riječ?

Projekt Hrvatska glagoljica uistinu jest zahtjevan projekt, rekla bih i jedinstven, jer po prvi puta na jednom mjestu, na tematskom portalu Glagoljica.hr objedinjujemo svu građu na glagoljici. Cilj ovoga projekta kojeg smo pokrenuli sa znanstvenicima i baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj je upravo potaknuti digitalizaciju glagoljskih knjiga i rukopisa iz domaćih i inozemnih ustanova i dati ih na uvid istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti, kao i promicati i popularizirati glagoljicu kao čuvaricu nacionalnog identiteta i hrvatski brend. Iza nas je prva faza projekta u kojoj je digitalizirano više od deset tisuča stranica građe NSK, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Samostana sv. Frane u Cresu i Knjižnice Franjevačkog samostana na Ksaveru, a identificirane su i okupljene digitalne preslike više od četiri stotine stručnih i znanstvenih radova o glagoljici i glagoljaštvu.

Bascanska_plocaKako će se projekt razvijati dalje?

Suradnjom s ustanovama nastavit ćemo digitalizirati građu na glagoljici i o glagoljici i nabavljati digitalne preslike iz inozemstva te objavljivati radove o glagoljici suvremenih autora. Nastavljamo i s uspostavljanjem suradnje s domaćim institucijama koje u svojem fondu imaju glagoljske knjige i rukopise, ali i inozemnim ustanovama poput nacionalnih knjižnica u BiH, Bugarskoj, Crnoj Gori, Rusiji, Sloveniji, Turskoj itd., budući da imamo u planu i izgradnju europskog portala glagoljice kojim bismo povezali glagoljsku baštinu iz ostalih europskih ustanova. Konstantno se radi i na unapređenju funkcionalnosti portala kako bi snalaženje na portalu bilo jednako jednostavno jednom istraživaču, ali i jednom učeniku koji se tek želi upoznati s glagoljicom. Radimo kontinuirano i na promociji projekta u zemlji i inozemstvu. Uskoro ćemo ga predstaviti i na Konferenciji ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica – CENL na Islandu. Kako bismo dodatno promicali glagoljicu pripremamo i izložbu Hrvatska glagoljica koja će se pod sloganom “Slovimo glagoljicom” održati koncem ove godine, u studenom i prosincu, i kojom ćemo prikazati glagoljicu kroz prizmu povijesnog razvoja, tipografije, kulturološkog utjecaja, ali i suvremene primjene.

Nedavno je odjeknula vijest o svjetskoj nagradi koju je NSK dobila za prvu mobilnu aplikaciju?

Tako je, mobilna aplikacija Pozdrav iz Zagreba našla se na trećem mjestu najboljih kampanja knjižnica iz cijelog svijeta i dobitnica je IFLA BiBlibre nagrade koja će nam biti uručena u kolovozu u Kuala Lumpuru. Ponosni smo na tu nagradu, tim više što je riječ o prvoj mobilnoj aplikaciji Knjižnice kojom smo željeli skrenuti pozornost na naše digitalne sadržaje odnosno portal Digitalne zbirke NSK, ali i ukazati na potencijal za nešto drugačiju interpretaciju bašiine. Njome smo željeli pokazati i kako baštinske ustanove korištenjem suvremenih tehnoloških rješenja mogu pridonijeti gospodarstvu, konkretno u ovom slučaju kulturnom turizmu. Sadržaj aplikacije su stare razglednice grada Zagreba iz naše bogate grafičke zbirke koje su digitalizirane i u aplikaciji predstavljene u obliku šetnje Zagrebom.

Može se reći kako je ovo godina glagoljice u NSK?

Tako je, 2018. godina je Europska godina kulturne baštine i smatrali smo prigodnim posvetiti je glagoljici, pismu koje nas je, prateći nas puno tisućljeće, umnogome odredilo. I u projektu Hrvatska glagoljica i na organizaciji izložbe okupili smo partnere iz javnog, ali i iz privatnog sektora kako bi prezentirali priču o glagoljici na, rekla bih, atraktivan način. U tom smislu, i spomenuti tematski portal Glagoljica.hr treba predstavljati mjesto okupljanja, istraživanja, učenja i kreativne nadogradnje, a nastojat ćemo ga obogatiti alatima i multimedijskom građom kojom će se glagoljica približiti suvremenom čitatelju.

Izvor: časopis Poduzetnik

FORUM Zagreb Congress Centre
RORAIMA 5 d.o.o.
OIB 31324250496 / MB 2743396
ID HR-B-01-31324250496
Radnička cesta 50 - centar Green Gold
10000 Zagreb
Tel: +385 1 286-7777
Fax: +385 1 286-7770
Follow us
FORUM Zagreb Congress Centre
To top